Većini roditelja programiranje nije među prvim idejama za razvoj i zabavu djeteta nego se odluče za fudbal, ples, muzičku školu i sl.
Tek posljednjih godina je programiranje od mladih uzrasta sve interesantnija tema među roditeljima i obrazovnim institucijama. Ispostavilo se da je većina danas profesionalnih i uspješnih programera počela graditi interes i učiti u ranoj mladosti, kao što i uspješni fudbaleri počinju trenirati od malih nogu. Jedina razlika je što je puno veća šansa za uspjeh u karijeri programera.
Obzirom na napredak tehnologija i modernog načina života, čini se vjerovatnim da će, kako se digitalna pismenost učvrstiti kao temeljni stub savremenog obrazovanja, tako da će razlozi za učenje djece programiranju sve više rasti.
Vrlo je bitno znati da osim same vještine programiranja postoje brojne druge prednosti učenja programiranja u ranoj dobi:
1. Poboljšava djetetove sposobnosti riješavanja problema
Bez sumnje, jedan od najjednostavnijih načina za djecu da poboljšaju svoje sposobnosti rješavanja problema je programiranje.
Osoba sa razvijenim sposobnostima rješavanja problema može kombinovati nekoliko vještina, kao što su kreativnost, emocionalna inteligencija, istraživačke sposobnosti, timski rad i donošenje odluka, kako bi proizveo logično i uspješno rješenje.
Djeca počinju izoštravati svoje sposobnosti rješavanja problema čim se pozabave svojim prvim zadatkom programiranja.
Mladi učesnici studije o aktivnostima petogodišnjaka i šestogodišnjaka su pozitivno ocijenili iskustva učenja i aktivno su učestvovali u programerskim igrama i aktivnostima koje su im bile dostupne.
Druga studija iz 2014. pokazala je da iako su djeca uzrasta od četiri do pet godina pokazala poboljšane neverbalne kognitivne sposobnosti, njihove sposobnosti rješavanja problema nisu se statistički razlikovale jedna od druge.
Prema ovom istraživanju, čak i ako vaše dijete odluči ne nastaviti karijeru u programiranju kao odrasla osoba, rano upoznavanje s programiranjem i dalje će koristiti njegovom razvoju kognitivnih vještina.
2. Unaprijeđuje matematičke vještine
Takođe, studija iz 2014. otkrila je da se razumijevanje računskih radnji učenika može poboljšati igranjem igara programiranja.
Učenici koji usvoje ovaj način razmišljanja motivisaniji su da velike probleme razlože na manje probleme kako bi pronašli osnovne procesne obrasce. Kroz ovu metodu, učenici se mogu provesti kroz teže vježbe algoritamskog razmišljanja izgrađene na njihovom implicitnom razumijevanju i entuzijazmu za igranje igara.
Prema rezultatima ove konkretne studije, djeca koja su učestvovala u aktivnostima kompjuterskog razmišljanja bolje su razumjela algoritamske obrasce razmišljanja. Ovim načinom razmišljanja djeca su postizala bolje rezultate u aktivnostima koje su zahtijevale sposobnost rješavanja problema kao i matematičke vještine.
3. Programiranje podstiče upornost
Činjenica da se program "pokvari" i prestane da funkcioniše kako je planirano čini neuspjeh očiglednim, a uspjeh se zapravo ne može postići dok se sve greške ne otklone.
Svi iskusni programeri su nekad ostali do kasno budni pretražujući kroz Stack Overflow, uzalud pokušavajući da shvate kako da povežu različite dijelove programa u jedinstvenu cjelinu.
Svaki programer koga se pita šta znači "dereferenciranje nultog pokazivača" zadrhtao bi od frustracije dok se prisjeća beskrajnih sati koje su proveli pokušavajući pronaći tvrdoglavi problem.
U TED predavanju o vrlini upornosti, psiholog Angela Lee Duckworth je jednom rekla: "Naše istraživanje otkriva da mnogi pametni ljudi jednostavno ne ispune svoja obećanja." U stvarnosti, prema našim nalazima, procjene talenta i hrabrosti su često nepovezane ili čak u obrnutoj korelaciji.
Prema njoj i njenim kolegama psiholozima, hrabrost je izuzetna sposobnost da se istraje uprkos ponavljajućim neuspjesima.
"Djeca koja počnu programirati uče da je neuspjeh privremen i da ne mora biti obeshrabrujući ili prepreka daljem rastu."
Ova upornost vremenom gradi djetetovu hrabrost i jedan je od najznačajnijih prediktora njihovog budućeg uspjeha u školi i kasnijim životnim situacijama.
4. Programiranje podstiče inovativnost
Svaki mladi predavač i roditelj potpuno je opsjednut kreativnošću, ali većina odraslih zaposlenih ne pridaje joj veliku vrijednost.
Istina je ono što kažu da su odrasli manje kreativni od mladih.
„Kreativni ljudi reaguju brzo i efikasno, omogućavajući im da ostvare svoje životne ciljeve i uživaju na putu...
Doireann O'Connor, istraživačica u Notre Dameu, ranije je primijetila da je "Kreativnost skup vještina i individualna struktura ličnosti koja se razvila tokom djetinjstva a fino podešavana u adolescenciji."
Programiranje kao praksa postavlja programere u ulogu "kreatora" ili "graditelja svijeta" unutar programskog okruženja; profesija po definiciji zahteva inovativno razmišljanje i eksperimentalni pristup.
Djecu se kontinuirano podstiče na eksperimentisanje kada koriste programiranje.
Djeca se podstiču da pričaju priče, animiraju likove i kreiraju originalne programe kao rezultat projekata programiranja primjerenih uzrastu, koji im omogućavaju da integrišu svoje logično i sistematično razmišljanje sa svojim kreativnim, umjetničkim i intuitivnim učenjem.
5. Programiranje u ranom dobu pomaže kasniju digitalnu edukaciju
Razumijevanje i korištenje tehnologije nije korisno samo u današnjem svijetu. Neophodno je za opstanak u kulturi koja postaje sve digitalnija.
Djeca koja su kompjuterski pismena, na primjer, mogu proučavati razne teme na internetu, otkriti relevantne podatke, a zatim što je naj važnije kritički procijeniti izvore koje su pronašli.
Važno je napomenuti da su u poređenju s prethodnim generacijama mnoga djeca i tinejdžeri već navikli na digitalni život i bolje su u stanju da upravljaju preopterećenjem informacijama koje je rezultat kontinuirane internet konekcije.
Iako programiranje trenutno nije u velikoj potražnji kao svakodnevna vještina za korisnike interneta, najvjerovatnije će biti za nekoliko godina.
Sva onlajn komunikacija je već omogućena kreiranim programima; igre, poput Minecrafta dopuštaju ljudima da kreiraju vlastite funkcije.
Ima smisla pretpostaviti da će programiranje na kraju postati neophodna pismenost samo po sebi, baš kao što je to nekada postalo korištenje društvenih medija.
6. programiranje je vještina za napredovanje u karijeri
Vrijednost programiranja u privredi, koja je sada pretežno vođena tehnologijom, ne može se precijeniti.
Prema statistici rada, između 2018. i 2028. godine će se povećati broj slobodnih radnih mjesta za programere softvera za 21 posto, što je više od četiri puta više od prosječne stope za sva zanimanja.
U nekim okolnostima, nečija sposobnost programiranja može biti ono što ih razlikuje od konkurencije na tržištu rada!
7. Programiranje jača komunikaciju i samopouzdanje
Prema studiji koja je objavljena u Information and Software Technology, dinamika tima i performanse programera toliko su usko povezani da kompanije moraju da se pozabave i jednim i drugim kako bi unapredile jedno.
Poboljšanje performansi zahtijeva uključivanje mekih aspekata poput komunikacije, timskog rada, identiteta i vrijednosti u cjelokupni proces rasta, tvrde istraživači.
Da, kodiranje ne zahtijeva nužno timski rad, ali nudi odlično okruženje za to.
Da, učenje djeteta da kodira ga može pripremiti za unosan posao, ali im daje i mnogo više. Mogao bi to biti sjajan način da mu pomognete da razvije kreativnost, upornost, timski rad i komunikacijske vještine.
Comments