Djeca uživaju u prilici da budu kreativna. Djeca uživaju u prilici da rješavaju probleme.
Velika Britanija je 2014. godine postala prva zemlja u svijetu u kojoj je programiranje obavezno za osnovce. Tada je ova odluka izazvala dosta podignutih obrva – zašto bi dijete od šest-sedam godina trebalo znati programirati?
I danas, mnogi ne prepoznaju šire prednosti učenja programiranja. Programiranje podstiče vještine kao što su: kreativnost, rješavanje problema, samopouzdanje i komunikacija. Čak i ako osnovci ne odrastu u programere, ove druge vještine su vrijedan dodatak njihovim životima.
Tehnička pismenost djece
Počnimo stvari sa očiglednim. Nismo svi kompjuterski programeri, ali svi imamo kontakt sa kompjuterima i telefonima. Provodimo sate za kompjuterom svaki dan, a da ne spominjemo vrijeme koje provodimo na pametnim telefonima, pametnim satovima, pametnim mašinama za pranje veša, pametnim televizorima. Svi aparati oko nas postaju “pametni”. Tehnologija je svuda oko nas.
Kada osnovci nauče da programiraju, oni takođe nauče da se osjećaju sigurnije s kompjuterima i tehnologijom. To je kao kada naučite plivati – čim savladate osnovne vještine, bazen s vodom će se osjećati manje zastrašujućim.
U savremenom svijetu, tehnološka pismenost je jednako važna kao i učenje čitanja i pisanja. I baš kao i učenje čitanja i pisanja, nikad nije rano za početak. Zato osnovci treba da nauče da proramiraju. To nije jedini razlog, ali je dobar.
Rješavanje problema
Život nikada nije jednostavan. Problemi se javljaju i važno je znati kako ih riješiti. Isto važi i za kod. Nakon što provedete dan naporno radeći na komadu kompjuterskog programiranja, on rijetko radi na način na koji bi trebao. Slijedi otklanjanje grešaka; pronalaženje problema u dijelu koda i rješavanje kako ga popraviti. Potrebna je pažnja, strpljenje i pažnja prema detaljima, a vježbanjem postaje sve lakše i lakše. Programeri znaju da ljutnja i frustracija samo otežavaju stvari. Umjesto toga, duboko udahnu i mirno rješavaju problem.
Djeca koja nauče rjašavati probleme na ovaj način, isti pristup će primjenjivati i u svakodnevnom životu. Bilo da je problem ogroman ili mali, dugoročan ili kratak, uvijek je najbolje ostati smiren i metodičan. To je ono što programiranje uči djecu.
Upornost
Ovo je definitivno povezano s rješavanjem problema, sposobnost da se vratite nakon neuspjeha. Kao što smo već spomenuli, kod nikada ne funkcioniše iz prvog pokušaja. To je dio procesa - ne uspijevate, zatim pokušavate ponovo, ne uspijevate, pa pokušajte ponovo, iznova i iznova dok sve ne sjedne na svoje mjesto.
Ovakva otpornost, pred neuspjehom, je nešto s čim se bore mnogi osnovci. Ako ne mogu nešto učiniti iz prvog pokušaja, odmah požele da odustanu, da zgužvaju stranicu i bace je, da razbiju miš ili tastaturu i šutnu je preko živice :)
Djeca koja programiraju postaju čvrsta i otporna pred neuspjehom. Shvate da je to dio procesa. Možda čak i dio zabave.
Pogotovo kada se sve isplati. Kada program počne da radi kako je planirano. Osjećaj postignuća i zadovoljstva je tako uzbudljiv, tako nagrađujući i savršena demonstracija da te greške i neuspjesi nisu bili bitni.
Samopouzdanje djece
Primjer koji smo upravo spomenuli je također odličan način za izgradnju samopouzdanja djeteta. Mlađa djeca (i odrasli također) se često plaše da će napraviti greške u javnosti. Odatle dolazi mnogo stidljivosti i socijalne anksioznosti.
Ali hajde da to ponovimo još jednom: kodiranje čini djecu upornijom pred neuspjehom. Oni nauče da greške nisu kraj svijeta - a s tim znanjem dolazi i povećano samopouzdanje.
To uzbuđenje postignuća, kada kod počne djelovati, također je odlično za djetetov osjećaj vlastite vrijednosti. Svi se želimo osjećati uspješno, vješto i korisno. Kada naš kod počne da radi na način na koji smo nameravali, osećamo sve ove stvari i više od toga.
Kreativnost
Imamo tendenciju da razmišljamo o kompjuterskom programiranju kao o nečem suhoparnom i matematičkom, ali to ne može biti dalje od istine. Programiranje je izuzetno kreativan proces, i još jedan dobar razlog zašto bi djeca trebala početi učiti što prije.
Već smo pričali o rješavanju problema. To je vrsta kreativnosti - kada se tjerate da razmišljate i tražite riješenje problema izvan okvira. Programiranje također potiče druge oblike kreativnosti. U programima kao što je Scratch, djeca koriste kod za pravljenje igrica i filmova. Na višim nivoima, aplikacije i web stranice zahtijevaju i dosta kreativnosti. Sve je to veoma vizuelno i umjetničko.
Komunikacija
Još jedna uobičajena zabluda o kompjuterskom programiranju je da zamisljamo programera kako sjedi sam za ekranom svog kompjutera u nekoj tamnoj sobi i ne vidi svjetlo dana a ljudi oko njega ni na vidiku.
Programiranje se dobro uklapa u timsko okruženje, a većina profesionalnih programera aktivno radi u grupama, gdje mogu prenositi ideje naprijed-nazad i raditi zajedno na rješavanju problema.
Učenici osnovnih škola koji zajednički programiraju pokupiće važne međuljudske vještine, kao što su jasan govor, izražavanje mišljenja i slušanje misli drugih. Za djecu koja ne vole sport, je odličan način da postanu dio tima i nauče sarađivati sa drugima. Učenik može upariti program sa prijateljem iz škole. Mogu probati sa bratom ili sestrom ili rođakom. Mogu to čak i da urade sa roditeljem ako ste voljni da pokušate :)
Kompjuterski način razmišljanja
Možda niste čuli za kompjutersko razmišljanje. Ideja je da razmišljate manje kao osoba, a više kao kompjuter. Možda zvuči čudno ali je zaista korisno.
Računari su odlični u razbijanju složenih problema na manje dijelove kojima je lakše upravljati. Oni se fokusiraju na ove komade jedan po jedan, koristeći jednostavan pristup korak po korak. Tako funkcioniše i programiranje. Uvek je to korak po korak, dio po dio.
To se nazivama dekompozicija: proces razbijanja velike ideje na male, izvodljive dijelove.
Ovaj pristup odlično funkcioniše u svim vrstama situacija. Priprema za školu je dobar primjer. Umjesto da se osjeća preopterećenim („Imam toliko toga da uradim!“), računarski mislilac će raditi svoje zadatke korak po korak. Prvo ustanite iz kreveta. Drugo, obuci se. Treće, operite zube. Četvrto, doručkujte. Peto… itd. Ovo je još jedna vještina u kojoj kodiranje pomaže: logičko ili uređeno razmišljanje.
Buduća karijera
Osnovci su previše mladi da bi planirali svoju buduću karijeru. Zato je ovaj razlog na dnu liste iako iz ugla gledanja roditelja, vjerovatno je pri vrhu. Šta god da budu radili u budućnosti, nema nikakve štete u tome da sada nauče neke vještine programiranja.
Kompjuterski programeri su veoma traženi, a kada dođe vrijeme da današnji osnovci krenu na posao ovaj trend će biti još izraženiji. Očekuje se da će potražnja za programerima porasti za 25% u narednih pet godina, što je znatno više od prosječne stope za karijere.
Ne treba zaboraviti sve one vještine o kojima smo već govorili. Poslodavci vole da imaju u timu nekoga ko rješava probleme. Vole zaposlene koji pokazuju upornost, kreativnost i dobru komunikaciju. Drugim riječima, čak i ako dijete ne završi kao kompjuterski programer, ove druge vještine će ga učiniti vrijednijim i sposobnijim na tržištu zapošljavanja.
Ako dijete počne kodirati u osnovnoj školi, moglo bi steći više od jedne decenije iskustva prije nego što napusti srednju školu. Kako god da pogledate, to je veoma impresivan podvig.
Zabavno je!
U Tesla školi programiranja vjerujemo u moć zabave i zadovoljstva kada se uče nove i korisne stvari. Pogotovo kada su u pitanju osnovci.
Djeca uživaju u prilici da budu kreativna. Djeca uživaju u prilici da rješavaju probleme. Djeca uživaju u uzbuđenju uspjeha kada njihovi projekti programiranja zažive. To je najbolji dio programiranja: pokupiti sve ove super vještine dok se usput zabavljate. Ni ne liči na učenje jer nema suhoparnog štrebanja. Takođe mnogi od najefikasnijih alata za online programiranje imaju izgled video igrice što dodatno pojačava osjećaj zabave kod djece.
Nadamo se da sada shvatate zašto je Veliak britanija 2014. godine uvela programiranje kao obavezno za osnovce. Prednosti je teško zanemariti. Kreativnost, samopouzdanje, komunikacija, otpornost i još mnogo toga. Djeca ne moraju postati kompjuterski programeri kad odrastu, ali ove vještine će ih staviti u snažnu poziciju da se istaknu i napreduju.
Zbog svega ovoga, ne treba da čudi da su druge zemlje počele slijediti primjer velike Britanije. U posljednjih nekoliko godina, programiranje je uvedeno u osnovne nastavne planove i programe u zemljama kao što su Filipini, Australija, Južna Afrika, Kenija i Katar.
Čak i ako živite u zemlji u kojoj još uvijek nije obavezno, ništa ne sprječava vaše dijete da uči programirati. Tesla škola programiranja online ili u uživo u učionici je odličan resurs i treba ga iskoristiti, postaviti snažne temelje za budućnost naše djece.
Comments